Kako žive Srbi u dolini Neretve


Bijelo Polje kod Mostara, najveća je srpska povratnička zajednica u dolini Neretve. Povratak je počeo pre dvadesetak godina. Da bi opstali u tom kraju i da bi se vratli oni koji su ga napustili tokom rata 90-ih, neophodno je da dobiju status konstitutivnog naroda. Šta im je još potrebno i kako žive Srbi u dolini Neretve – proveravala je ekipa RTS-a.

Povratkom Milovana Gatala, povratila se i zarasla zemlja. Umesto korova – niklo je 25.000 struka jagoda.

Pripremila Sanja Dragićević Babić

Milovan Gatalo iz Bijelog Polja kaže da živi od poljoprivrede. “Od toga, neću valjda od penzije od 300 maraka”, rekao je Gatalo i dodao da je prvi u Bijelom Polju počeo to raditi, kao i da je još iz Čačka donosio jabuke u vrećama.

Prvi povratnici još 2006. godine u Dabićevinu u Bijelom Polju, bili su Antelji. Kuća im je u ratu srušena, a oni su proterani. Uz donaciju, obnovili su dom.

“Samo da budemo zdravo, to nam je najvažnije, a evo put nam je malo loš”, rekla je Zagorka Antelj iz Dabićevine.

Danica Mavrak iz Dabićevine kaže da se 90 odsto Srba vratilo i da ima neobnovljenih kuća. Kako kaže, ljudi čekaju donacije, a finansijska situacija je teška.

Od predratnih 7.000 Srba, u Bijelom Polju život obnavlja njih 1.000. Najmlađe smo zatekli u školi, na času veronauke.

“Vratio sam se kad sam pošao u školu, pre osam godina”, rekao je jedan od učenika. Devojčica kaže da ide u muzičku školu i svira klavir.

“Najbolji drugovi su mi je Džanan, Anadin i Nedim”, istakao je drugi učenik, a za jednu učenicu čovek je od neprocenjive vrednosti, bez obzira koje je vere i nacije.

Problem je što srpska deca nemaju svoju školu. Biraju da li će je pohađati sa Hrvatima ili Bošnjacima. Imaju samo časove veronauke. Srpski jezik, istoriju i kulturu, svake druge subote, posebno uče u Kulturno-prosvetnom društvu “Prosvjeta”.

“I nekako se tu posebno trudimo da svedočimo pismo Šantićevo, kulturu Radulovićevu, istoriju Ćorovićevu i da deca budu baš bogatija u toj različitosti što idu u te druge škole, a opet i da neguju i pre svega svoj srpski identitet”, kaže Radivoje Krulj, veroučitelj i predsednik SPKD “Prosvjeta”.

Najveći problem povratnika je nezaposlenost. Više ulaganja i u infrastrukturu u ovoj mesnoj zajednici, neophodni su za bolji život i opstanak.

Još jedna od kuća koja je unuštena ratnih devedesetih, uskoro bi trebalo da dobije svoj krov. U isto vreme jedan deo puta u Bijelom Polju treba da bude asfaltiran i to uz pomo donacije Vlade Srbije.

Previous Čavara odbio da pomiluje 19 osuđenika, dvojici ublažio kaznu
Next Svadba kod Kikinde, Surbi i Atila postali Sofija i Pero

No Comment

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *