Ponekad je i pet minuta boravka na suncu dovoljno da izgorimo. Baš zbog toga izuzetno je važno usvojiti i provoditi sva pravila zaštite od štetnog sunčevog djelovanja.
Kožu moramo učinkovito štititi i od ultraljubičastih A i ultraljubičastih B zraka (UVA i UVB), jer oštećenja kože nastaju usljed njihovog kumulativnog i sinergijskog djelovanja. Pod uticajem sunca, koža trenutno reaguje na tri načina samoodbrane.
Ćelije pojačavaju proizvodnju melanina koji apsorbuje radijaciju sunca. Time koža gradi prirodnu zaštitu protiv sunca, stvarajući tokom procesa tamne nijanse.
Pojačava se proizvodnja ćelija epiderma, rožnati sloj kože postaje deblji, a rezultat je tzv. krokodilska koža.
Kod manjih oštećenja uključuju se prirodni obnavljajući procesi ćelijske DNK. Međutim, u slučaju jačeg oštećenja genetskog materijala, ćelije mutiraju, a mehanizam obnove ne uspijeva pružiti optimalnu zaštitu.
Šta se događa u koži kad se izlaže suncu
• Nakon 15 minuta
Toplina uzrokuje širenje krvnih žila, javljaju se prvi znakovi crvenila, osipa i mrlja. Riječ je o tzv. termičkom eritemu, koji se vrlo brzo povlači. Melanin oksidira, što uzrokuje blagu pigmentaciju, koja nakon nekog vremena nestaje.
• Nakon 3 do 5 sati
Najosjetljivija koža reaguje na UVA zrake pojavom potkožnih crvenih mrljica, koje često svrbe. To je dobroćudna pojava tipična za ljetni period, no ponekad se 48 sati nakon pojave takvih mrljica može javiti i solarni eritem.
• Nakon 2 do 3 dana
Koža se pokušava zaštititi, pa dolazi do zadebljanja rožnatog sloja. Povećava se broj melanocita i lučenje melanina. Na kraju dolazi do postupnog tamnjenja kože, prirodnog mehanizma odbrane organizma od štetnog djelovanja sunca.
Različiti tipovi kože
Reakcija na sunce nije jednaka kod svake vrste kože. Osobe tamnije puti uglavnom tamne brzo dok su one svjetlije puti znatno osjetljivije i trebaju biti višestruko oprezne kako ne bi zaradile opasne opekotine. Prema reakciji kože na djelovanje sunčevih zraka postoji šest fototipova kože.
• Fototip I – posebno bijela koža, pjegice, crvena kosa, plave oči, nikad ne pocrni i uvijek se opeče na suncu.
• Fototip II – nešto tamnija koža od tipa I, rijetko ima pjegice, kosa je plava, plave ili zelene oči, slabo pocrni, velika podložnost opekotinama od sunca.
• Fototip III – koža svijetlosmeđe boje, bez pjegica, dobro crni, kosa je smeđa, oči smeđe, relativno se rijetko javljaju opekotine od sunca.
• Fototip IV – koža smeđe boje, bez pjegica, kosa je crna, oči smeđe, dobro crni, vrlo se rijetko javljaju opekotine.
• Fototipovi V i VI odnose se na crnu populaciju.
Koliko vremena provesti na suncu?
Osoba nježnog tena bez zaštitne će kreme na suncu pocrveniti već nakon pet minuta. Nanosi li osoba takve puti proizvod sa zaštitnim faktorom 25 te ostaje na suncu 25 puta po pet minuta, teoretski će proći dva sata izlaganja suncu prije nego koža počne crveniti. No, u praksi se ne preporučuje boraviti na suncu toliko dugo čak ni sa zaštitnim faktorom 25, naročito ne u početku sunčanja.
Treba znati i da vrlo visoki zaštitni faktori (40, 50 i više) ne znače potpunu zaštitu ako se predugo izlažete suncu. Oni ne omogućavaju 40 do 50 puta duži boravak na suncu, nego su takođe predviđeni za zaštitu u relativno kratkom vremenskom periodu.
Kako koristiti kreme za zaštitu
Potrebno je određeno vrijeme da se mehanizam zaštite iz preparata aktivira te je stoga najbolje kremu za sunčanje nanijeti otprilike jedan sat prije sunčanja. Nemojte zaboraviti zaštititi vrat, zatiljak, uši, ristove, listove te udubine sa stražnje strane koljena.
Za osjetljivije dijelove tijela (lice, grudi) treba koristiti posebne proizvode namijenjene za te zone, koji sadrže puno viši faktor zaštite. Kremu za sunčanje treba koristiti i nakon što koža potamni, no tada se može prijeći na niži zaštitni faktor.
Što govore oznake
Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) uvela je neke promjene u pravila o označavanju proizvoda za zaštitu od sunca. Oznake “waterproof” ili “sweatproof” (vodootporno ili otporno na znoj) na proizvodima za zaštitu od sunca promijenjene su u oznaku “water-resistant” (nepropusno) na 40 ili na 80 minuta.
– Razlog za tu promjenu je taj što se proizvodi za sunčanje ne smiju smatrati trajno vodootpornima, oni samo štite od sunca određeno, ograničeno vrijeme nakon što je osoba izložena vodi ili se oznoji – objasnio je Adam Friedman, direktor dermatoloških istraživanja Montefiore Medical Centera.
Drugim riječima, trebali biste odabrati proizvod s oznakom “water-resistant 80 min.” i ponovo ga nanositi svaki put kad izađete iz vode ili nakon što se dobro oznojite u nekoj sportskoj aktivnosti.
Osim toga, promijenjene su i oznake na proizvodima za zaštitu od sunca koji imaju nizak faktor zaštite. Proizvodi sa zaštitnim faktorom od 2 do 14 sada moraju imati i upozorenje na kojem piše da takav proizvod može spriječiti opekotine od sunca, ali da ne štiti kožu od razvoja raka kože ili od prijevremenog starenja.
FDA sada reguliše i natpise na proizvodima za zaštitu od sunca s obzirom na to pružaju li zaštitu i od UVA i UVB zraka, dok su proizvodi prije bili regulisani samo na stepen zaštite od UVB zraka. Po novim pravilima, oznaka “broad spectrum” (širok spektar zaštite) može stajati samo na proizvodima koji dokazano štite i od UVA i od UVB zraka. Iako su UVB zrake te koje uzrokuju opekotine od sunca, UVA zrake mogu biti “tihi ubica”, jer ne uzrokuju opekotine, pa ne možete biti svjesni kad ste pretjerali s izloženošću suncu i kad vam sunce već opasno šteti koži. Istraživanja su pokazala da je proces starenja kože sporiji kod osoba koje svakodnevno nanose proizvode koji štite i od UVA i od UVB zraka.
Najčešće greške na suncu
• Ne mažete se zaštitnim kremama kad ležite u sjeni suncobrana ili drveća. Imajte na umu da sunčeve zrake dopiru do vas i u hladu i da su jednako štetne.
• Prestajete nanositi zaštitne kreme kad vam koža preplane. Sunce utiče na prijevremeno starenje kože i onda kada više ne postoji rizik za opekotine od suca zato što je koža potamnila. Naime, do procesa prijevremenog starenja ne dolazi samo zbog opekotina, nego i usljed prekomjernog izlaganja jakom suncu bez odgovarajuće zaštite. Stoga je jako važno da, bez obzira na boju puti, nanosite zaštitnu kremu pri svakom izlasku na sunce.
• Ne koristite zaštitne proizvode kad jer oblačno. Nemojte zaboraviti da UV zrake prolaze kroz oblake. Dakle, nema veze što dan nije sunčan: naviknite se da ujutro prije nego što izađete obavezno nanesete na kožu, a naročito na kožu lica, kremu sa zaštitnim faktorom.
• Na ljetovanju ste po cijeli dan na plaži. Kad se izložite suncu, organizmu treba otprilike 48 do 72 sata da bi proizveo melanin koji služi kao prirodna odbrana kože od UV zraka, a zaslužan je i za dobijanje preplanule boje. Stoga prvih 7 dana boravka na moru morate koristiti visok faktor zaštite nezavisno o tome koji ste fototip.
• Ne obnavljate sloj zaštitne kreme, naročito ako nosi oznaku waterproof. A kremu biste trebali ponovo nanositi nakon svakog kupanja ili nakon svaka dva sata jer so, klor i znoj mogu smanjiti učinkovitost proizvoda.
(zivim.hr)
No Comment