Na predaju ne pomišlja još 21 paradžemat


Banjaluka – U BiH je i dalje aktivan 21 paradžemat u kojem se okupljaju vehabije i djeluju izvan okvira i nadzora Islamske zajednice u BiH, iako je još prije više od dvije godine istekao rok koji su njihovim vođama dale vjerske i civilne vlasti da se integrišu ili će se suočiti sa posljedicama.

Da se radikalne struje nisu integrisale, a ni Islamska zajednica i institucije BiH održale obećanje, pokazao je godišnji izvještaj američkog Stejt departmenta o vjerskim slobodama za 2017. godinu. Iako je reis Husein Kavazović vehabijama u 64 paradžemata dao rok do 1. marta 2016. godine da se integrišu u Islamsku zajednicu, američki podaci pokazuju da na teritoriji BiH i dalje djeluje 21 ilegalni džemat u kojem se okupljaju pobornici radikalnog islamskog učenja.

– Neki članovi Islamske zajednice nastavljaju da označavaju selefističke grupe kao netolerantne i ekstremističke, ali Islamska zajednica nastavlja sa naporima da ubijedi sve neregistrovane islamske grupe da prestanu sa svojom religioznom praksom i da se zvanično ujedine sa Islamskom zajednicom. Ambasada SAD u Sarajevu nastavlja da radi sa vjerskim zajednicama na prevenciji nasilnog ekstremizma koji je povezan sa religijskim i vjerskim slobodama – navodi se u izvještaju Stejt departmenta.

Uprkos tome što su i u Islamskoj zajednici saglasni da paradžemati ispoljavaju vjerski radikalizam, inspirišu netoleranciju i veličaju terorističke akcije, niko ne nudi konkretno rješenje. Ni od najava da će, ukoliko Islamska zajednica ne riješi problem paradžemata, to pitanje riješiti “dr‘ava” nema ništa. Ministar bezbjednosti BiH Dragan Mektić priznaje da ne postoji zakonska mogućnost da paradžemati budu ukinuti na silu.

– Bilo kakva vrsta vjerskog radikalizma izaziva podozrenje, a svako ko veliča ekstremizam ili terorizam izaziva brigu kod običnih građana. Međutim, ne mogu bezbjednosne agencije da djeluju zato što se neko moli Bogu ovako ili onako, odnosno ako klanja na ovaj ili onaj način, jer bi to predstavljalo grubo kršenje zakona i nečijeg prava na slobodu vjeroispovijesti. Dok god vehabije vjeru praktikuju u džamijama u skladu sa Zakonom o slobodi vjere i pravnom polo‘aju crkava i vjerskih zajednica, nikakva policija ne mo‘e da reaguje – ka‘e Mektić.

Međutim, nastavlja Mektić, ukoliko bi oni, kao što su prije nekoliko godina najavljivali, počeli da organizuju klanjanje i molitve na javnim površinama poput parkinga ili saobraćajnica, onda bi bezbjednosne agencije reagovale.

Eksteritorijalne zajednice

Dragan Mektić podsjeća da su do prije nekoliko godina pojedini paradžemati praktično bili eksteritorijalne zajednice u koje niko nije mogao ući bez legitimisanja od strane njihovih stanovnika.

– Toga više nema i nećemo dozvoliti ni da bude – kaže Mektić.

(Glas Srpske)

Previous Ministri finansija G7 poručili SAD-u da izbjegne trgovinski rat s EU, Kanadom i Meksikom
Next Prepunim teglicama jagoda zarađuju za more

No Comment

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *