“Migrante na Balkan? Signal očajnih vremena”


Zaboravite Bregzit i trgovinski rat – diplomatski sukob izbio je između Italije i Francuske, i to oko 600 migranata koje niko nije želio da prihvati.

Upravo je brod, koji je na kraju svega prihvatila Španija, pokazao da su najveći izazov za Evropu upravo migranti, piše “ABC njuz”.

Kako piše ABC, nije stvar u stotinama hiljada ljudi koji su proteklih godina pristigli preko Mediterana. Turska ih je prihvatila više, čak i “maleni“ Liban i Jordan prihvatili su dva miliona izbjeglica.

Kako se navodi, pitanja ko treba da preuzme odgovornost za one koji dolaze, kao i da li bi u evopskim zemljama trebalo da postoji sistem kvota za raspodjelu izbjeglica, žestoko se osporavaju.

“Oni koji su djelovali sami, uglavnom su naljutili svoje komšije jer se problem prelio. Međusobno povjerenje između nacija u bloku je isparilo“, navodi se u tekstu.

Dodaje se i da su antiimigracione partije eksploatisale haos, osvajajući glasove dok su izazivale strah od stranaca.

“Sve dok odbijamo da priznamo da imamo problem kao kolektiv, koji može biti rešen samo zajedničkim rješenjima, sve dok to ne vidimo, nećemo ni naći rješenje“, rekao je potpredsjednik Evropske komisije Frans Timermans.

“Pašćemo svi kao zajednica“, dodao je on.

Evropska unija, kako piše ABC, sada se suočava sa kolektivnim neuspjehom, boreći se za reformu pravila azila (Dablinska regulativa).

“Ako se regulativa ne popravi to bi mogla da bude smrtna kazna za bezvizno putovanje i lako prekogranično poslovanje širom Evrope – dva krunska postignuća u bloku“, navodi se u tekstu.

Borba za “popravku Dablina“ za dvije godine nije se pokazala uspješnom. Nije bilo uspjeha u namjeri da se promijeni najveća “dablinska kontradiktornost“: migranti moraju da traže zaštitu u prvoj zemlji EU u koju dođu. S obzirom na to da većina migranata u Evropu dolaze preko Turske ili Libije, to bi značilo da treba da traže zaštitu u zemljama poput Grčke i Italije.

Upravo je to pravilo bilo i razlog tenzija oko broda “Akvarijus“ koji je prevozio 629 ljudi, uključujući trudnicu i djecu koja su spaseni na obali Libije.

Italija koja kontroliše spasilačke misije u Sredozemnom moru, zaustavila je brod, tvredeći da mu je Malta bliža i da ona treba da preuzme odgovornost.

Francuski predsjednik Emanuel Makron je potom optužio Italiju za “cinično, neodgovorno ponašanje“. To nova vlada u Rimu nije mogla lako da proguta, tvrdeći da francuka policija blokira hiljade migranata koji pokušavaju da napuste Italiju, pridržavajući se pravila EU o azilu.

Onda je uskočila nova španska vlada, koja je ponudila luku u Valensiji, gdje će brod da bude prihvaćen.

“Ovo nije nešto gde bi Malta, Italija, Grčka ili Španija trebalo da budu ostavljene same. Zemlje koje nisu na Mediteranu ne bi trebalo da koriste geografiju kako bi oslobodile sebe od obaveza“, rekla je visoka zvaničnica EU za migracije Roberta Metsola.

Kako se navodi u tekstu ABC, problem je isključivo politički, ne i tehnički. Mađarska i Poljska odbijaju da prihvate izbjeglice, a druge nacije jedva da su doprinijele ranijem neuspjelom pokušaju EU da razdeli teret izbjeglica.

Problem je stavio veliki pritisak na njemačku kancelarku Angelu Merkel, koja je 2015. godine odbila da zatvori vrata za migrante koji beže iz Sirije i Iraka. Sada ministar unutrašnjih poslova Horst Zihofer želi da odbije izbjeglice koje su registrovane bilo gdje drugo.

Austrija i Danska, u međuvremenu, razvijaju ideju o izbjegličkim kampovima izvan Zapadne Evrope, tačnije na Balkanu.

Direktorka Evropskog instituta za migracionu politiku Elizaber Kolet navela je da su takvi planovi “signal očajnih vremena“.

“Te ideje… Izgledaju dobro na papiru, ali je teško naći zemlju koja nije članica EU, a koja je voljna da bude ’vazal’ u ovom smislu, ili stvoriti sistem koji bi zapravo funkcionisao. Ono što se promijenilo sada je nivo političkog očaja uključenog u ostvarivanje ovih ideja. Zemlje su volje da stave više toga na sto – to jest da plaćaju temlje trećeg svijeta više – i manje su zabrinute zbog toga koliko dobro one funkcionišu“, rekla je ona.

Evropski lideri naložili su da rješenje mora da bude nađeno ovog mjeseca.

Nijedno nije na vidiku, a Merkel i njene kolego ponovo će o tome morati da razgovaraju na samitu 28. i 29. juna. Nova italijanska vlada obećala je da će deportovati desetine hiljada migrabata što prije, a to će postizanje sporazuma učiniti još težim.

“Evropa može da bude primer svima na ovom pitanju, ali moramo da vidimo stvarnu političku volju i da odustanemo od retorike. Lopta je u njihovim rukama. Svijet gleda“, rekla je Metsola.

(B92)

Previous Govedarica: Sa Ivanićem i Čavićem moguće je napraviti hrabre korake
Next Cvijanović: Moja platforma je jaka Republika i jake institucije

No Comment

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *