Koliko društvene mreže mogu da utiču na rezultate izbora u Srpskoj


Kampanja na društvenim mrežama za sada nema presudnu ulogu u političkom životu Republike Srpske, a političke partije i kandidati takav vid oglašavanja ne koriste koliko bi trebalo, iako je to put da se lako dođe prvenstveno do mlađih glasača, pokazalo je istraživanje Srpskainfo.

Paralelno sa političkim okršajima partija i njihovih lidera u Srpskoj, na društvenim mrežama bjesni tihi rat simpatizera, istaknutih ili anonimnih članova partije, u koji se često umiješa „običan“ svijet. Njihove rasprave i stavovi po sadržaju i slobodi govora često prevazilaze ono što vidimo i čujemo u tradicionalnim medijima.

U razgovoru sa funkcionerima i članovima stranaka, savjetnicima za medije, novinarima i stručnjacima za politički marketing, koji su aktivni na socijalnim mrežama, istraživali smo kakav je uticaj takvih rasprava na javno mnjenje u susret izborima, da li su uticajniji profili iza kojih stoji ime, ili anonimni, koje u žargonu zovu „botovima“. Po svemu sudeći, i dalje je neuporedivo veći uticaj tradicionalne predizborne kampanje koja se vodi na predizbornim skupovima, pod šatorima ili u dvoranama.

– Prema istraživanjima, oko pet odsto birača će se na osnovu informacija koje dobije na društvenim mrežama opredijeliti za koga će glasati. To nije puno, ali nastup političkih stranaka i njihovih aktivista na društvenim mrežama nije skup, štaviše jedan je od jeftinijih vidova kampanje proporcionalno uticaju – kaže za Srpskainfo član Glavnog odbora SNSD Srđan Mazalica.

Potpredsjednik DNS Marko Aćić takođe smatra da je uticaj društvenih mreža na javnost i dalje neznatan.

– Lično cijenim više stav ako znam s kim razgovaram. Anonimni ne pomažu mnogo. Naprotiv, mislim da mogu napraviti kontraefekat. Da bi neko bio dobar političar po meni bi trebao da bude i dobar retoričar i besjednik. Uživo to je veliko umijeće. Ovako skrivena iza uređaja, većina je jako hrabra sa velikim brojem komentara, a uživo manji su od makovog zrna i ne umiju da sastave dvije prostoproširene rečenice, što zbog treme, što zbog straha da će rasprava uživo biti nezgodna i ostaviti ih bez teksta, a neće moći pobjeći u trenutku ili postati „off line“ – kaže Aćić za Srpskainfo.

Put do omladine

Stručnjak za politički marketing Aleksandar Zobenica poručuje da se glas omladine više ne možete dobiti putem pisanih ili elektronskih medija, već se 70 odsto tog glasačkog tijela opredjeljuje na osnovu mišljenja koje stekne o kandidatima i strankama na osnovu informacija sa interneta.

– U tom kontekstu za političke partije je izuzetno bitan uticaj na internet prostoru, iako moram primjetiti da ga još ne koriste ni približno u onoj mjeru u kojoj bi trebalo. Sigurno je da veći uticaj imaju stavovi ljudi koji se na mrežama pojavljuju imenom i prezimenom. Postoji i ta neka mađukategorija ljudi, koji pišu pod pseudonimom, a u stvari svi znaju ko je iza tog pseudonima. Era takozvanih botova i formiranja mnjenja na internetu putem njihovih stavova je odavno pošla. Oni još koriste valjano kad su u pitanju ostavljeni komentari ispod vijesti na portalima – objašnjava Zobenica.

I on je mišljenja da je iznositi stav na mreži neuporedivo lakše nego to raditi uživo, jer bi u tom slučaju morali da prođu neke „stranačke i društvene instance“ kako bi došli u poziciju da tako nešto rade.

– Imate veliki broj ljudi koji su sebe izgradili putem društvenih mreža, pa tek onda kao „poznati“ prešli u sferu javnog života sa postojećim „kapitalom iza sebe“ – zaključuje Zobenica.

Šef Kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini RS Miroslav Brčkalo primjećuje da predizborna kampanja putem društvenih mreža igra sve važniju ulogu.

Marija Milić, savjetnica za medije člana Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, smatra da prisustvo na društvenim mrežama jeste potrebno, ali nije neophodno. Prema njenom mišljenju, to je odličan vid promocije, ali samo ako znaš šta radiš na mrežama, koje su mač sa dvije oštrice za nosioce važnih funkcija, pogotovo tokom izborne kampanje.

– Danas je, zahvaljujući društvenim mrežama, moguće preko noći postati „poznat“ ili „uticajan“, ali ako javna ličnost nije verbalno jaka, teško da može da pomogne i sebi i kvalitetnoj promociji opcije kojoj pripada ili je podržava. Imamo na Tviteru primjere ljudi iz neposredne okoline najviših funkcionera republičke vlasti koji se u politički vrlo osjetljivim trenucima nisu baš proslavili civilizovanom komunikacijom na mrežama – podsjeća Milićeva.

(SrpskaInfo)

Previous Jedna od najzgodnijih žena svijeta otkriva kako održava atraktivnu liniju
Next Tesla gradi fabriku u Evropi

No Comment

Leave a reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *